Provjera stvarnih vlasnika tvrtke — AML vodič

Zašto morate znati tko stoji iza tvrtke

Poslujete s tvrtkom čiji je vlasnik druga tvrtka registrirana na Cipru. Ta tvrtka u vlasništvu je trusta sa sjedištem na Britanskim Djevičanskim otocima. Tko je pravi vlasnik? Upravo to pitanje postavlja Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT).

U Hrvatskoj je prema podacima iz Sudskog registra registrirano više od 185.000 aktivnih tvrtki. Značajan dio ima složenu vlasničku strukturu s više razina. Provjera stvarnih vlasnika nije samo zakonska obveza — ona je temelj sigurnog poslovanja.

Što su stvarni vlasnici prema hrvatskom zakonu

Stvarni vlasnik (beneficial owner) fizička je osoba koja posjeduje ili kontrolira poslovni subjekt. ZSPNFT definira stvarnog vlasnika kao osobu koja ispunjava barem jedan od sljedećih uvjeta:

• Izravno ili neizravno vlasništvo nad više od 25% udjela ili dionica tvrtke
• Izravno ili neizravno pravo glasa koje premašuje 25% ukupnih glasačkih prava
• Kontrola nad upravljanjem tvrtkom putem drugih mehanizama (ugovorni odnosi, pravo imenovanja uprave, veto prava)

Kada ni jedna fizička osoba ne zadovoljava te kriterije, stvarnim vlasnikom smatra se osoba koja obavlja funkciju člana uprave. Ovo je važno razumjeti jer se mnoge tvrtke oslanjaju na tu odredbu kao zamjensku.

Kod složenih vlasničkih lanaca obveza ide dublje. Ako tvrtka A posjeduje 60% tvrtke B, a tvrtka B posjeduje 50% tvrtke C — stvarni vlasnici tvrtke A ujedno su i stvarni vlasnici tvrtke C. Provjera mora obuhvatiti svaku razinu u lancu.

Tko je obvezan provoditi provjeru

ZSPNFT propisuje širok krug obveznika. Mnogi poduzetnici iznenade se kada saznaju da i oni spadaju na popis. Obveznici provedbe mjera dubinske analize uključuju:

Financijski sektor:

• Kreditne institucije (banke)
• Društva za osiguranje i posrednici
• Investicijski fondovi i društva za upravljanje
• Institucije za elektronički novac i platni promet

Profesionalne djelatnosti:

• Javni bilježnici i odvjetnici
• Porezni savjetnici i računovođe
• Revizori i revizorska društva
• Agenti za nekretnine

Ostali obveznici:

• Priređivači igara na sreću
• Ovlašteni mjenjači valuta
• Pružatelji usluga virtualnih valuta
• Trgovci robom velike vrijednosti (gotovinske transakcije iznad 10.000 EUR)

Svaki od tih subjekata dužan je provjeriti stvarne vlasnike svojih klijenata prije uspostave poslovnog odnosa. Propust može rezultirati ozbiljnim sankcijama.

Registar stvarnih vlasnika pri FINA-i

Hrvatska je 2019. godine uspostavila Registar stvarnih vlasnika (RSV) kojim upravlja FINA. Pravne osobe obvezne su upisati podatke o svojim stvarnim vlasnicima i ažurirati ih pri svakoj promjeni.

Registar sadrži sljedeće podatke o stvarnom vlasniku:

Pristup Registru ima Ured za sprječavanje pranja novca (USKOK), Porezna uprava, HANFA i drugi nadležni organi. Obveznici (banke, odvjetnici, računovođe) također imaju pristup za potrebe dubinske analize. Javnost ima ograničen pristup prema odredbama 6. AML direktive EU.

Kako provesti provjeru u praksi

Provjera stvarnih vlasnika sastoji se od nekoliko koraka. Svaki korak ima svoju svrhu i nijedan se ne smije preskočiti.

Korak 1: Prikupite osnovne podatke o tvrtki. Zatražite OIB, MBS i naziv tvrtke od poslovnog partnera. Provjerite podatke u Sudskom registru putem Tvrtko AI tražilice koja prikazuje vlasničku strukturu i povezane osobe za svaku od 185.000+ tvrtki u bazi.

Korak 2: Identificirajte vlasničku strukturu. Pregledajte popis članova društva (osnivača) i njihove udjele. Tvrtko AI prikazuje sve osobe povezane s tvrtkom — osnivače, direktore, članove nadzornog odbora i prokuriste. Obratite pozornost na udjele iznad 25%.

Korak 3: Provjerite vertikalni lanac vlasništva. Ako je vlasnik druga pravna osoba, istražite tko stoji iza te tvrtke. Ponovite postupak dok ne dođete do fizičke osobe. Kod inozemnih vlasnika koristite odgovarajuće registre matičnih država.

Korak 4: Usporedite s Registrom stvarnih vlasnika. Podatke koje ste dobili vlastitom analizom usporedite s upisom u FINA-in RSV. Nepodudarnosti su znak za dodatan oprez.

Korak 5: Dokumentirajte provjeru. ZSPNFT zahtijeva čuvanje dokumentacije o provedenim mjerama dubinske analize. Sačuvajte sve korake, datume i izvore podataka. Dokumentaciju morate čuvati 10 godina od prestanka poslovnog odnosa.

Kazne za nepoštivanje AML obveza

Zakon predviđa značajne sankcije za obveznika koji ne provodi mjere dubinske analize. Kazne su stupnjevane prema vrsti prekršaja i vrsti obveznika.

Za pravne osobe (obveznike):

• Novčane kazne od 5.000 do 350.000 EUR za teže prekršaje
• Zabrana obavljanja djelatnosti do 3 godine
• Javna objava izrečene sankcije

Za odgovorne osobe u pravnoj osobi:

• Novčane kazne od 700 do 50.000 EUR
• Zabrana obavljanja funkcije do 3 godine

Za pravne osobe koje ne upišu stvarne vlasnike u RSV:

• Novčane kazne od 5.000 do 35.000 EUR
• Sudska zabrana raspolaganja udjelima do ispunjenja obveze

Osim zakonskih kazni, postoje i poslovne posljedice. Banke mogu odbiti otvaranje računa tvrtki koja nema uredan upis u RSV. Javni naručitelji mogu isključiti ponuditelja iz postupka javne nabave.

EU 6. AML direktiva — što se mijenja

Europska unija donijela je 6. AML direktivu (AMLD6) koja donosi značajne promjene. Hrvatska ih mora implementirati u nacionalno zakonodavstvo. Ključne novosti koje utječu na provjeru stvarnih vlasnika:

Niži prag za stvarno vlasništvo. Trenutni prag od 25% mogao bi se spustiti na 15% za tvrtke visokog rizika. To znači više fizičkih osoba koje se kvalificiraju kao stvarni vlasnici.

Prošireni javni pristup registrima. AMLD6 predviđa širi pristup podacima o stvarnim vlasnicima za osobe s legitimnim interesom. Novinari, organizacije civilnog društva i akademske institucije moći će pristupiti podacima.

Povezivanje registara na EU razini. Europski sustav BORIS (Business Registers Interconnection System) omogućit će prekograničnu provjeru stvarnih vlasnika iz jednog sučelja. Ovo će značajno olakšati provjeru inozemnih vlasničkih lanaca.

Strože sankcije. Direktiva predviđa minimalne kazne usklađene na razini EU. Kaznena odgovornost proširuje se na širi krug osoba uključenih u pranje novca.

Za hrvatske tvrtke to znači: pripremite se na detaljniju dokumentaciju vlasničke strukture i češće provjere. Tvrtke s vlasnicima iz više EU država trebat će pratiti propise u svim relevantnim jurisdikcijama.

Praktični savjeti za usklađenost

Provjera stvarnih vlasnika ne mora biti komplicirana. S pravim alatima i postupkom možete je provesti brzo i temeljito.

Automatizirajte početnu provjeru. Umjesto ručnog pretraživanja više registara, koristite platforme koje objedinjuju podatke. Tvrtko AI prikazuje vlasničku strukturu, povezane osobe i financijske podatke na jednom mjestu za svaku tvrtku u bazi.

Uspostavite interni postupak. Definirajte tko u tvrtki provodi provjeru, u kojem roku i na koji način. Napišite interni pravilnik i obučite zaposlenike. ZSPNFT to izričito zahtijeva od svih obveznika.

Provodite redovite revizije. Provjera nije jednokratan posao. Ažurirajte podatke o stvarnim vlasnicima svojih klijenata barem jednom godišnje. Kod klijenata visokog rizika preporučuje se kvartalna revizija.

Koristite pristup temeljen na riziku. ZSPNFT dopušta prilagodbu mjera prema razini rizika. Tvrtka s jednim vlasnikom i jasnom strukturom zahtijeva manje mjera od složenog međunarodnog holdinga. Ali — mjera se nikada ne smije potpuno izostaviti.

Pratite promjene u zakonodavstvu. AML regulativa mijenja se redovito. Pretplatite se na obavijesti HANFA-e i Hrvatske narodne banke. Prilagodite svoje postupke čim nova pravila stupe na snagu.

Ako još nemate pristup Tvrtko AI platformi, registrirajte se besplatno i započnite provjeru poslovnih partnera. Podaci o vlasničkoj strukturi, financijama i statusu tvrtke dostupni su u nekoliko klikova.